Mu Rwanda hatangijwe umushinga ugamije kubaka ubushobozi bw’urwego rw’uburezi ku nzibutso za Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.
Uyu mushinga watangirijwe ku Rwibutso rwa Jenoside rwa Kigali ruri ku Gisozi, kuri uyu wa kabiri, tariki 9 Kamena 2026.
Watangijwe n’Umuryango Aegis Trust ku bufatanye n’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Burezi, ubumenyi n’Umuco (UNESCO), Minisiteri y’Uburezi na Minisiteri y’Ubumwe bw’Abanyarwanda n’Inshingano Mboneragihugu.
Ni umushinga witezweho gufasha abarimu, abayobozi b’ibigo by’amashuri, abayobora ibikorwa byo kwibuka ku nzibutso, abakangurambaga mu muryango mugari, abayobozi bashinzwe uburezi ku rwego rw’Uturere ndetse n’abanyeshuri basura inzibutso za Jenoside zirimo urwa Bisesero, Murambi na Kigali.
Umukozi muri UNESCO, Karel Fracapane, yashimangiye akamaro k’izi nzibutso mu kwigisha amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi no gufasha Abanyarwanda mu rugendo rwo kwiyubaka.
Ati: “Urwibutso rwa Nyamata, Murambi, Bisesero n’Urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali, zashyizwe ku rutonde rw’Umurage w’Isi rwa UNESCO, ni ubuhamya bw’ibyabaye bidashobora gusobanurwa mu magambo.”
Yakomeje agira ati: “Twishimiye gutangiza uyu mushinga mushya ugamije kongerera ubushobozi Inzibutso za Jenoside kugira ngo zirusheho kugira uruhare mu burezi, kwibuka no guteza imbere ibiganiro hagati y’ibisekuru.”
Umuyobozi Mukuru wa Aegis Trust, Mutanguha Freddy, yasobanuye ko uburezi ari ingenzi cyane mu kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi kuko bufasha abantu kwiga no kumenya ayo mateka n’uburyo bakwirinda ko agaruka ukundi.
Ati “Twizera ko kwibuka bigomba kujyana n’uburezi. Kwibuka bidufasha kumenya ibyabaye, ariko uburezi budufasha gusobanukirwa impamvu byabaye ndetse n’icyo tugomba gukora kugira ngo bitazongera kubaho ukundi. Uyu mushinga ugaragaza neza iyo myemerere dufite.”
Umuyobozi Mukuru ushinzwe Politiki n’Igenamigambi muri Minisiteri y’Uburezi (MINEDUC), Rose Baguma, yashimangiye ko uburezi ari kimwe mu bikoresho bikomeye byo gukumira ivangura, kubungabunga amateka, guteza imbere ubwumvikane no kubaka sosiyete irangwa n’amahoro.
Yagaragaje ko uyu mushinga uzatanga ibikoresho by’uburezi bikwiranye n’icyiciro cy’ubukure, kugira ngo amateka arusheho kumvikana neza.
Ati: “Tuzakomeza gukorana bya hafi n’abafatanyabikorwa bose kugira ngo ibikoresho by’uburezi, gahunda z’amahugurwa n’ibikorwa byo kubaka umuryango nyarwanda bishyirwe mu bikorwa neza kandi bihuzwe n’ingamba rusange zo kurushaho guteza imbere uburezi ku mateka ya Jenoside mu Rwanda.”















