Inkuru Nshya

Ikigo cy’Igihugu gishinzwe guteza imbere iyoherezwa mu mahanga ry’ibikomoka ku buhinzi n’ubworozi (NAEB) cyatangaje ko mu mwaka w’ingengo y’imari wa 2025/2026 ibikomoka ku buhinzi n’ubworozi byoherejwe mu mahanga byinjije asaga miliyari 1.1$
Kuri uyu wa Gatatu mu Murenge wa Kiziguro, Akarere ka Gatsibo, hizihirijwe ku rwego rw’Igihugu umunsi mpuzamahanga w’urubyiruko,hagarukwa ku ruhare rw’urubyiruko mu kubaka u Rwanda rw’ahazaza no ku kamaro ko kurinda ubuzima bwabo.
Ubushakashatsi bwerekana ko gukora nijoro n’amasaha menshi bishobora kongera ibyago by’indwara z’umutima, diyabete, kubura ibitotsi, impanuka n’ibindi bibazo by’ubuzima. 
Umujyi wa Kigali watangaje ko kuva gahunda yo guca inzoga zitujuje ubuziranenge yatangira, mu turere dutatu tuwugize hamaze gukusanywa amacupa akabakaba miliyoni enye y’inzoga zizwi nk’ibyuma.
Ibikomoka ku buhinzi n’ubworozi byinjirije u Rwanda arenga miliyoni 9$ (asaga miliyari 14,5 Frw), avuye muri toni 8,863 zoherejwe mu mahanga mu minsi itanu gusa, kuva tariki 3-7 Kanama 2026.
Minisiteri y’Ibikorwaremezo (MININFRA), ku bufatanye n’abafatanyabikorwa mu iterambere ry’imijyi, yatangije amahugurwa y’iminsi itatu agamije kongerera ubushobozi uturere mu gutegura no gushyira mu bikorwa gahunda z’iterambere ry’imijyi.
Umushumba mukuru w’Itorero ADEPR mu Rwanda, Pastor Ndayizeye Isaïe, yashimangiye ko kugira ubuzima bwiza bitangirira ku mahitamo umuntu afata, asaba urubyiruko kwirinda ibiyobyabwenge n’inzoga zangiza ubuzima.
Ikigo gishinzwe Ubuziranenge muri Kenya (KEBS) cyatangaje ko ibinyobwa bisembuye bitanu bikorerwa muri icyo gihugu biherutse guhagarikwa by’agateganyo ku isoko ry’u Rwanda, byakorewe isuzuma ryimbitse, bigasangwa byujuje ubuziranenge n’ibisabwa n’amategeko.
Bamwe mu baturage bo mirenge itandukanye yo mu karere ka Gicumbi baravuga ko batewe impungenge n'itsinda ry'urugomo ryiyita abarembetsi babategera mu nzira bakabambura,bakabakubita, bakanabakomeretsa.Polisi ivuga ko umwe mu bacyekwa amaze gufatwa,abandi bagishakishwa
U Rwanda rwashyizeho gahunda nshya y’imyaka itanu igamije kurandura, gukumira no kugabanya indwara zo mu turere dushyuha zititaweho cyane, zizwi nka Neglected Tropical Diseases (NTDs), ku buryo zizaba zitakiri  ikibazo gikomeye ku buzima rusange bitarenze umwaka wa 2030.

Iyandikishe ku rutonde rw’abakira ubutumwa bwacu kugira ngo ubone amakuru mashya buri munsi mu buryo bw’ikoranabuhanga

Amakuru Aheruka